Rodno zasnovano nasilje, kako ga nazivate u datom mišljenju, termin je novijeg datuma, – a ženske organizacije su, otkrivajući problem, govorile o muškom nasilju prema ženama. Disbalans fizičke, političke, društvene i ekonomske moći između polova bio je u težištu ovog termina. Verujemo da ćete se složiti sa činjenicom da do izjednačavanja moći između polova (još uvek) nije došlo, ali da je termin najpre zamenjen terminom „rodno zasnovano nasilje prema ženama“ (termin koji se koristi u Konvenciji Saveta Evrope), i potom „rodno zasnovano nasilje“. Žene, koje su predominantno žrtve muškog nasilja i koje čine preko 50% populacije, su postale nevidljive ovom terminološkom redukcijom, što nas vraća mnogo decenija unazad, na sam početak feminističke borbe za vidljivost muškog nasilja prema ženama – najrasprostranjenijeg oblika diskriminacije žena u društvu.
U okviru serije razgovora na temu prevencije nasilja prema ženama i devojčicama, Fond Ujedinjenih nacija za sprečavanje nasilja nad ženama organizovao je 11. januara 2022. godine vebinar na temu prevencije nasilja prema ženama i devojčicama kroz pristupe usmerene na tinejdžerke i tinejdžere na kome je govorila i predstavnica Autonomnog ženskog centra, Sanja Pavlović.
Juče je ubijena još jedna žena i dve maloletne devojčice, od strane učinioca koji je, kako mediji navode, pre samo nekoliko dana izašao iz zatvora zbog nasilja u porodici. Iz medija se moglo saznati i da je, osim istorijata vršenja nasilja u porodici, imao i istorijat kriminalnog ponašanja, nekada bio pripadnik policije, pre desetak godina pretio i tužiocu ubistvom podmetnuvši repliku bombe u njegovo dvorište. Sve nabrojano predstavlja indikatore koji su mogli ukazati na visoku neposrednu opasnost od nastavljanja nasilja i teških posledica. Pitamo da li je institucionalni sistem opet zakazao u proceni bezbednosnih rizika i merama usmerenim na zaštitu?
Autonomni ženski centar, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava pripremile su pet kratkih videa koji opisuju probleme sa kojima su suočene žene koje su preživele seksualno nasilje u ratu. Pozivamo vas da pogledate videe i prosledite ih dalje.
Ova godina će ostati upamćena kao godina početka kraja ućutkivanja žena. Da je nužna promena svesti ka razumevanju rasprostranjenosti i posledica nasilja prema ženama, na kraju godine su nas podsetile brojne žene koje su na društvenoj mreži Tviter pod #NisamPrijavila ispričale svoje priče. Kroz autentične ispovesti žena pod #NisamPrijavila vidimo da je promena nužna u svakom segmentu društva jer su razlozi za neprijavljivanje nasilja različiti i svaki je jednako bitan.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti odgovorila je Autonomnom ženskom centru na javni poziv da u svoje ime i po sopstvenoj inicijativi podnese tužbu sudu radi zaštite od diskriminacije, u skladu sa svojim ovlašćenjima (čl. 46 Zakona o zabrani diskriminacije). Poverenica u svom izjašnjenju infomiše o sadržaju čl. 33, 40, 43 i 46 Zakona o zabrani diskriminacije, čl. 34 i 40 Poslovnika o radu Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, kao i o krivičnom delu 317 KZ. Sudeći po sadržaju izjašnjenja, još dugo ćemo čekati na tužbe za diskriminaciju koje Poverenica podnosi u svoje ime i po sopstvenoj inicijativi.
Povodom 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava kojim se završava kampanja 16. dana aktivizma protiv nasilja prema ženama Autonomni ženski centar i Združena akcija Krov nad glavom Novi Sad uputile su gradovima i opštinama u Srbiji predloge mera za unapređenje stambenog statusa žena koje su preživele nasilje.
Autonomni ženski centar sproveo je dubinsko istraživanje tako što su od nadležnih institucija zatraženi podaci o prethodnim prijavama u svim zabeleženim slučajevima femicida u dvogodišnjem periodu (2017-2018). Dobijeno je 187 dokumenata čijom analizom se došlo do podataka predstavljenih na infografiku.
Autonomni ženski centar upućuje najiskrenije saučešće porodici i prijateljima mlade influenserke Kristine Kike Đukić. Kao organizacija koja se bavi zaštitom ženskih ljudskih prava i žena od nasilja, duboko smo potrešene vešću da je, kako mediji navode, dvadesetjednogodišnja Kika izvršila samoubistvo nakon dugogodišnjeg trpljenja nasilja u digitalnom prostoru.
U okviru globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv muškog nasilja prema ženama“ Autonomni ženski centar ukazuje na posledice po žene i decu nasilja koje vrše intimni partneri tokom i nakon sudskih postupaka za određivanje roditeljskog staranja nad detetom i poziva sve nadležne državne organe – odbore, ministarstva, ustanove, kao i profesionalne organizacije koje učestvuju u kreiranju politike i standarda, da s dužnom pažnjom priđu sistemskom i praktičnom rešavanju navedenog pitanja, u skladu sa najvišim standardima zaštite i podrške svim žrtvama i u najboljem interesu deteta.