Uršula Cetinski
Prevela Slavica
Stojanović
Ljubljana 10-21. oktobar 98.
Nedavno
je Evropski institut za istraživanja komparativne kulturne politike i umetnosti
(ERICArts), uz podrš ku festivala Grad žena, obja vio studiju žene u kulturnoj
politici (Women in Cultural Policies).
Ako
se uporedi sa drugim sferama života (ekonomskom, zdra v stve nom,
socijalnom), položaj žena u kulturi nije bio mnogo istra živan i dokumentovan.
Istraživanje Ujedinjenih nacija je pokazalo da žene, ta marginalizovana već
ina, obavljaju dve treć ine ukupnog svetskog rada za manje od deset posto
svetskog prihoda, a poseduju manje od jedan posto svetske imovine. Najnovija
studija koju je uradila ERICA institut istražuje osnovne teme kojima se bavi
UNESCO (jednakost, različitost, transparentnost i produktivnost) iz ugla
jednakih moguć nosti u kulturnoj politici.
1.
Jednakost: žene moraju biti
uključene u donoš enje odluka u kulturnoj politici, umetnosti i medijima, i
moraju imati iste druš tvene uslove kao muš karci (čime se ne isključuju
specifične mere za žene, koje se tiču, na primer, brige o deci). Mora im,
takođe, biti otvoren put za dalje obrazovanje i programe obuke, i tu moraju
imati jednake moguć nosti kao muš karci.
2.
Različitost: žene moraju imati slobodu izražavanja, uklju čujuć i različite
vrednosti i stavove. Razlike među
ženama moraju biti priznate i podržane, sa naglaskom na ukupnoj promociji njihovog prisustva i doprinosa
kulturnom životu.
3.
Prepoznavanje: (kognitivno
prepoznavanje i emotivno uva ža vanje) ženskih prava kao ljudskih prava mora
se priznavati zajedno sa njihovim proš lim i sadaš njim dostignuć ima. Tek tada
ć e dru š tvo moć i u potpunosti da koristi bogatstvo talenta, ekspresivnosti
i iskustva kao dugogodiš nji doprinos žena koji često nije dovoljno priznat.
4.
Transparentnost: potreban je na
primer u procesu dono š e nja političkih odluka, u proizvodnji i š irenju
informacija (uključujuć i rezultate istraživanja) i u svim inovativnim
procesima, obezbeđujuć i na taj način vidljivost (dostupnost) svih grupa i
procesa u druš tvu. Kvalitetni medijski programi i sloboda izražavanja su
preduslov da bi se obezbedila istinska "kreativna različitost".
5. Produktivnost:
održava snažan odnos sa ekonomskim razvojem, ali se mora uskladiti sa druš
tvenim potrebama, naglaš avajuć i in dividualnu kreativnost/talente i
proizvodnju vrednosti suprotnih či sto tržiš nim zahtevima. Bez
produktivnosti, naročito u takvim oblasti ma kao što su mediji i nove
tehnologije, neć e se postić i ozbiljan raz voj.
ERICA
prezentuje devet tačaka za postizanje
rodne jednakosti u umetnosti, kulturi i medijima:
Zakonom
garantovane kvote u javnom ili druš tveno finansiranim radnim sredinama.
Rodna
jednakost u politici zapoš ljavanja u javnim institucijama (na pr. služba
zadužena za uspostavljanje fer odnosa).
Olakš
ice za preduzeć a ili udruženja koja vode politiku rodne jednakosti u
kadrovskoj politici (smanjenje poreza, posebni krediti).
Specijalizovane
institucije koje ć e promovisati ženske ciljeve i postignuć a u umetnosti i
medijima.
Uspostavljanje
pravnih i socijalnih uslova za rad na pola radnog vremena i za slobodne
umetnice/umetnike.
Promenu
tradicionalne slike žena i muš karaca u medijima (film, televizija, reklame).
Ponovno
pisanje knjiga iz istorije koje bi
uključile i osavremenile model ženske uloge.
Stvaranje
javne platforme (kroz medije, kampanje, izložbe, In ter net).
Razvijanje
elektronske baze podataka kojom bi se poboljš ala dostupnost informacija o
ženama koje rade u umetnosti i medijima.
Prvi
međunarodni festival Grad žena održan je 1995. Zaš to? Je dno stavno, da bi,
pored uživanja u velikim umetničkim izvođenjima i umetnicama sa raznih strana
sveta, postavljao pitanje: Gde smo mi? Ako pažljivo pogledate devet predloga
kako da se obezbede jednake moguć nosti u kulturi, videć ete da su to u velikoj
meri ne pro bijeni putevi u
Sloveniji, i da ć e biti potrebno dosta napora da se stigne do konačnog cilja.