Komentarišući Nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima, Autonomni ženski centar je podsetio da se Vlada Republike Srbije obavezala merama u Reformskoj agendi da će ovaj zakon regulisati pitanje samostalnosti policije u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova tokom predistražne i istražne faze, ali da to ne čini u dovoljnoj meri. Iako Nacrt načelno propisuje operativnu nezavisnost Policije, u daljim odredbama zadržava široka ovlašćenja ministra u pogledu organizacije rada, usmeravanja, izveštavanja, predlaganja i razrešenja direktora policije, kao i uređivanja pojedinih pitanja od značaja za operativno funkcionisanje policije.
AŽC takođe navodi da Nacrt zakona:
- ne uređuje dovoljno jasno transparentnost i sistematičnu obavezu objavljivanja izveštaja Ministarstva i Policije;
- smanjuje dostignuti nivo nadzora rada policije od strane Narodne skupštine;
- ne obezbeđuje dovoljan stepen institucionalne nezavisnosti Sektora unutrašnje kontrole;
- uvodi vojne činove na koji način slabi civilni karakter policije.
U komentarima na konkretne članove, AŽC smatra spornim to što Nacrt zakona:
- predviđa nova sredstva prinude u formi audio i video bombi, za koje nije dato nikakvo objašnjenje niti istraživanja o bezbednosti njihove upotrebe;
- propisuje mogućnost neograničenog prava ministra da donosi odluku o produžavanju privremenog ograničenja i zabrane kretanja i zabrane nastanjivanja, bez mogućnosti preispitivanje te odluke od strane Vrhovnog suda;
- omogućuje zapošljavanje policijskih službenika i službenica protiv kojih se vode krivični postupci ili su osuđeni za vršenje krivičnih dela van teritorije Srbije;
- ne predviđa obavezu Direkcije policije i organizacionih jedinica da prijave poklone/donaciju;
- nije usklađen sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica u pogledu zaštite prava žrtava – oštećenih krivičnim delima i prava maloletnih učinilaca i maloletnih žrtava;
- nije usklađen sa Zakonom o zaštiti uzbunjivača.
AŽC je više puta isticao, te ponavlja da smatra da odredbe o poligrafskom ispitivanju iz čl. 103 Nacrta zakona treba unaprediti u cilju izmene i dodavanja kategorija lica koja se ne smeju podvrgnuti poligrafskom ispitivanju.
Imajući u vidu da postupak oduzimanja i vraćanja oružja i službene legitimacije nije detaljno uređen ovim zakonom, AŽC smatra da je neophodno propisivanje donošenje posebnog podzakonskog akta. Takođe, ukoliko neposredni rukovodilac može da naloži policijskom službeniku/ci da se povrgne testiranju na alkohol, droge i poligrafskom testiranju, onda se ne vidi razlog zbog čega ne bi mogla da se propiše i mogućnost obaveznog upućivanja na psihološko testiranje.
AŽC smatra da čl. 212 nacrta treba da se usaglasi sa odredbom Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kao i da odredbom 215 treba omogućiti saradnju Ministarstva sa udruženjima građana u cilju sprovođenja obuka radi stručnog usavršavanja policijskih službenika.
AŽC je podneo i niz konkretnih predloga na izmene i dopune Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima koje možete videti OVDE.