Autonomni ženski centar je ove godine 18. maj, Dan sećanja na žene žrtve nasilja, obeležio kampanjom „Mržnja stvara nasilje“ na društvenim mrežama i konferencijom za štampu koja je organizovana u saradnji sa drugim ženskim organizacijama.
Verujmo ženama kada nam se poveravaju i prijavljuju nasilje. To je prvi uslov koji treba da ispunimo kao društvo i institucije kako bi zaustavili muško nasilje i ubistva žena, poručuju aktivistkinje ženskih organizacija ujedinjenih oko pitanja smanjenja muškog nasilja prema ženama i femicida (ubistva žena samo zato što su žene) povodom 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja.
Podaci o femicidu u Srbiji
U Srbiji od početka godine, ubijeno je 8 žena od strane partnera, supruga, sina i unuka. U dva od 8 slučajeva, nasilje je bilo prijavljeno institucijama, pišu mediji. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, u prethodnih 10 godina, ubijeno je više od 320 žena od strane partnera i članova porodice. Podaci mreže Žene protiv nasilja o ubistvima motivisanim mržnjom prema ženama pokazuju da su ubice najčešće supruzi i partneri, da je najveći broj ubistava počinjem vatrenim oružijem i nožem zbog čega je u poslednjih 8 godina više od 400 dece ostalo bez majki.
Podaci mreže Žene protiv nasilja o ubistvima žena u Srbiji prema informacijama objavljenim u novinskim člancima.
Srbija |
2018 |
2017 |
2016 |
2015 |
2014 |
2013 |
2012 |
2011 |
2010 |
Broj ubistava |
30 |
26 |
33 |
35 |
27 |
43 |
32 |
29 |
26 |
Svaka treća ubijena žena se obraćala institucijama tražeći podršku.[1] Sistemske propuste nadležnih institucija u ovim slučajevima utvrdio je Zaštitnik građana Republike Srbije u svojim izveštajima objavljenim 2016. godine i 2018. godine.[2]
Postupanje institucija u slučajevima prijave nasilja
Iskustvo ženskih organizacija u ovoj oblasti poklapa se sa propustima koje je evidentirao Zaštitnik građana a ti su da zaposleni u institucijama najčešće propuštaju da:
- Proslede informacije o prijavi nasilja drugim institucijama čija je nadležnost da pruže zaštitu ženama i deci.
- Ne podnose krivične prijave ili zahteve za izricanje mera zaštite, kada žene odbiju da podnesu prijavu, čak i kada su im na raspolaganju dokazi o fizičkom nasilju nad ženom ili decom.
- Propuštaju da provere u svakom slučaju prijave nasilja da li nasilnik poseduje oružije.
- Propuštaju da procene rizik od nasilja po život žene ili to rade neadekvatno.
- Propuštaju da decu tretiraju kao žrtve nasilja i preduzmu mere zaštite, iako su deca svedoci nasilja nad majkama takođe žrtve nasilja.
- Propuštaju da naprave plan usluga i mera zaštite i podrške za žrtve nasilja.
- Prekid veze tumače kao faktor koji doprinosi eliminaciji nasilja iako je napuštanje nasilnika faktor rizika od ponavljanja i intenziviranja nasilja prema žrtvi.
- Umanjuju nasilje imenujući ga „međusobnom svađom“, „poljuljanim međusobnim odnosima“, „narušenim porodičnim odnosima“, „verbalnim sukobima“, slede lične utiske, stavove i predrasude zanemarujući podatke iz stručnog postupka i pravila službe nazivajući izvršioca nasilja, na primer: „Mirnim momkom kome je stalo do supruge i porodice“ a s druge strane dovode u pitanje istinitost prijave koju je podnela žrtva nasilja. Opravdavanje nasilnika i okrivljavanje žrtve i dalje postoji kao praksa zaposlenih u institutcijama.
Ovo su samo neki od primera navedenih u izveštaju zaštitnika građana iz 2018. godine, koji je kontrolisao postupanje institucija u 20 slučajeva nasilja nad ženama i decom od kojih je jedan broj slučajeva okončan femicidom. Zabrinjava podatak da su propusti identifikovani 2018. godine, identični propustima koje je Zaštitnik građana identifikovao u izveštaju 2016. godine, što govori da u postupanju profesionalaca nema napretka u protekle 4 godine. Nema pomaka ni u pravcu kontinuiranog smanjenja broja ubistava žena u Srbiji, što se može dovesti u vezu sa ponavljanjem propusta institucija da žaštite žene od nasilja.
Femicid i trgovina ljudima
Žene žrtve trgovine ljudima su zbog drugotrajnog zlostavljana koje trpe izložene visokom riziku od femicida. Posledice torture koje žene žrtve trgovine trpe dovode do potpunog urušavanja ličnosti, slobode i integriteta, žrtva prestaje da oseća i gubi doživljaj da je osoba. Užase i pretnju po gubitak identiteta koje žrtve prežive, u stručnoj literaturi nazivaju i iskustvom “mentalne smrti”. UG Atina poziva da se obrati posebna pažnja na žene izbeglice i migrantkinje u Srbiji, koje su u izložene fenomenu ubistva iz časti a koji je zamaskiran „kulturnim nasleđem“ i tradicionalnim shvatanjem uloge žene.
Mržnja prema ženama u javnom prostoru
Društvo, zajednica, okruženje mogu doprineti smanjenu nasilja ali ga mogu i podstrekivati širenjem mržnje prema ženama putem socijalnih mreža, tabloidnim izveštavanjem, porukama koje upućuju istaknuti pojedinci u javnom prostoru. U korenu nasilja prema ženama je mržnja prema ženama. Tim povodom, Autonomni ženski centar podelio je na društvenim mrežama video Mržnja stvara nasilje (FB stranica Autonomnog ženskog centra).
Femicid u svetu
Femicid predstavlja vodeći uzrok preranih smrti žena na globalnom nivou i razlikuje se od drugih oblika rodno zasnovanog nasilja i ubistava. Prema podacima UNODC - a iz 2017. godine, u svetu godišnje bude ubijeno 50 000 žena od strane partnera ili člana porodice, što znači da 137 žena bude ubijeno svakog dana.[3] Više od trećine žena (30 000) ubijeno je od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera – nekoga kome bi trebalo da veruju i ko im je govorio da ih voli.
U okviru projekta Femicid širom Evrope koji je realizovan u okviru Evropskog programa saradnje u oblasti nauke i tehnologije[4], a u kome su učestvovale i članice Viktimološkog društva Srbije iz Beograda, mapirane su postojeće baze podataka o femicidu u Evropi i primeri dobrih praksi za prikupljanje ovih podataka među kojima je i Srbija, pored Italije, Španije i Velike Britanije.[5] Baze podataka u sva četiri slučaja vode ženske organizacije u navedenim zemljama.
Jedan od najvažnijih rezultata ovog projekta je uspostavljanje Evropske opservatorije za femicid (EOF) čije sedište je na Malti. Misija EOF je prevencija femicida putem stvaranja jedinstvenog sistema prikupljanja podataka. Srbija je među 23 evropske zemlje koje su se do sada priključile EOF kroz stvaranje istraživačke grupe koju čine članice Viktimološkog društva Srbije.[6]
Zašto je ustanovljen 18. maj - Dan sećanja na žene žrtve nasilja?
Vlada Republike Srbije proglasila je 18. maj Danom sećanja na žene žrtve nasilja 2017. godine.[7] Na inicijativu mreže Žene protiv nasilja, predlog je uputila potpredsednica Vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, prof. dr Zorana Mihajlović. Predlog je pratilo 8 000 potpisa građanki i građana, prikupljenih kroz akcije 35 organizacija civilnog društva u 25 gradova i opština u Srbiji. Inicijativu da 18. maj bude proglašen Danom sećanja na žene žrtve nasilja podržale su potpisima porodice žena žrtava, ministarke u Vladi, poslanice i poslanici, odbornice i odbornici lokalnih samouprava, gradonačelnici, predstavnice Nezavisnih državnih institucija. Najjbrojniju podršku peticiji dale su građanke Republike Srbije.
Povod za pokretanje inicijative za proglašenje nacionalnog dana borbe protiv nasilja i ubistava žena bili su zločini počinjeni 2015. godine. Od 16. do 18. maja, 7 žena ubijeno je od strane supruga i članova porodice u Velikoj Plani, Kanjiži, Čačku i Beogradu.
Brojevi SOS telefona za podršku ženama koje su preživele nasilje dostupni su na sajtu mreže Žene protiv nasilja.[8]
Priručnik namenjen ženama za život bez nasilja dostupan je na sajtu Autonomnog ženskog centra.[9]
U institucionalne mere za sprečavanje nasilja nad ženama upućuje sajt Ministarstva pravde Isključi nasilje.[10]
Kontakti organizacija:
Viktimološko društvo Srbije: 011 630 30 22, Vesna Nikolić-Ristanović, Jasmina Nikolić.
Atina: 061 638 40 71, Jelena Hrnjak.
Autonomni ženski centar: 011 26 87 190, Vedrana Lacmanović, Vanja Macanović.
___________________________________________
[1] Mreža ŽPN: Femicid u Srbiji
[2] Заштита жена од насиља у породици и партнерским односима ИЗАБРАНЕ ПРЕПОРУКЕ ЗАШТИТНИКА ГРАЂАНА
Ombudsman: Utvrđeni propusti u radu nadležnih u oblasti zaštite žrtava u slučajevima porodičnog i partnerskog nasilja
[3] UNODC: GLOBAL STUDY ON HOMICIDE Gender-related killing of women and girls
[4] European Cooperation in Science and Technology (COST), 2013-2017.
[5] Italija (Piacenti et al, 2013, Piacenti, 2015), Velika Britanije (Smith, 2016; Women’s Aid/Nia, 2017), Španija (Feminicidio.net, 2016) i Srbija (Mreža Žene protiv nasilja, 2015).
[6] European Observatory on Femicide
[7] Влада Републике Србије: Установљен Дан сећања на жене жртве насиља
[8] Mreža ŽPN: Spisak organizacija
[9] AŽC: Kako izaći iz nasilne veze - Prirucnik ženama za život bez nasilja