Novi godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji ukazuje na nastavak opšte stagnacije reformskog procesa, dok je nazadovanje zabeleženo u više oblasti, što je najgore do sada. Promena vlasti na izborima 25. oktobra otvara novi list u procesu pristupanja i šansu za ubrzanjem reformi u narednom periodu, s obzirom da je jačanje vladavine prava i demokratije u fokusu buduće vlade – istakla je koalicija prEUgovor u komentaru na Izveštaj Evropske komisije o Srbiji 2026.
AI ilustracija
Kada je u pitanju položaj ranjivih grupa (osnovna prava) situacija nije unapređena. Evropska komisija i ove godine ponavlja uglavnom iste ocene i preporuke, što potvrđuje odsustvo suštinskog i održivog napretka u zaštiti osnovnih prava. Ključni problem ostaje jaz između usvajanja propisa i strateških dokumenata i njihove primene, uz nedovoljnu institucionalnu zaštitu, finansijske i ljudske resurse i dostupnost usluga podrške. Nalazi Komisije u velikoj meri odgovaraju upozorenjima iz ovogodišnjeg (maj 2026) i ranijih Alarm izveštaja. Oni takođe potvrđju da problem nije u nedostatku prepoznavanja prioriteta, već u izostanku političke i institucionalne odgovornosti za njihovo sprovođenje.
Komisija ukazuje na nedovoljnu primenu antidiskriminacionih propisa, nazadovanje u oblasti rodne ravnopravnosti i suspenziju relevantnog zakona. Žene iz marginalizovanih grupa posebno su izložene višestrukoj diskriminaciji. Nasilje nad ženama i nasilje u porodici ostaju široko rasprostranjeni, dok su žene aktivne u protestima dodatno nesrazmerno izložene nasilju i zastrašivanju. Uprkos ponovljenim preporukama za usklađivanje sa međunarodnim standardima, uključujući izmene definicija silovanja i seksualnog uznemiravanja, ključne mere izostaju. Strategija za suzbijanje nasilja prema ženama produžena je do 2027. godine, uz izmene pokazatelja bez javne rasprave, dok akcioni plan nije usvojen. Posebno zabrinjava porast broja ubijenih žena koje su prethodno prijavile nasilje, kao i hronična nedovoljna finansiranost i neravnomerna dostupnost specijalizovanih usluga podrške koje pretežno pružaju organizacije civilnog društva.
Ponavljaju se zahtevi za unapređenje zakonodavstva i delotvorne zaštite. U oblasti prava deteta izostaju zabrana telesnog kažnjavanja u porodici i zabrana dečjih brakova, kao i adekvatna zaštita dece žrtava nasilja i rešavanje ozbiljnih kršenja prava dece u ustanovama, posebno dece sa invaliditetom. Komisija ukazuje i na neopravdano problematizovanje učešća dece u protestima od strane vlasti. Za osobe sa invaliditetom ključni problemi ostaju nepristupačnost, spora deinstitucionalizacija, nasilje nad ženama u ustanovama i neophodna reforma lišavanja poslovne sposobnosti koja bi zaštitila prava ovh osoba. LGBTIQ+ osobe i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju, bez odgovarajuće institucionalne zaštite i pravnog priznavanja istopolnih zajednica.
Usklađivanje krivičnog zakonodavstva sa standardima EU i dalje kasni, kao i usvajanje strategije za prava žrtava i svedoka i uspostavljanje nacionalne službe podrške žrtvama. Organizacije civilnog društva nastavljaju da pružaju najveći deo specijalizovane podrške bez stabilnog finansiranja. Pristup pravdi ostaje posebno otežan ženama koje su izložene rodno zasnovanom nasilju i diskriminaciji, dok izmene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći još nisu usvojene.
Ceo komentar prEUgovor koalicije možete videti OVDE.