Autonomni ženski centar je dostavio komentare radnoj grupi za izradu Građanskog zakonika u kojima smo istakle neslaganje sa konceptom izrade jedinstvenog Građanskog zakonika koji bi u sebi sadržavao odredbe iz drugih oblasti, poput obligacionog i naslednog prava.
U okviru opštih komentara posebno je naglašen problem sa uključivanjem Porodičnog zakona u Građanski zakonik.
Autonomni ženski centar je pripremio Izveštaj iz senke na državni izveštaj Komitetu za prava deteta (NON) Protection of children in Serbia.
Nakon Zaključnih komentara na drugi i treći periodični izveštaj u kojima je CEDAW Komitet prepoznao mesta posebne zabrinutosti, Republika Srbija je dostavila svoj odgovor na ove tačke. Autonomni ženski centar je tim povodom CEDAW Komitetu uputio svoje viđenje.
Predstavnice Autonomnog ženskog centra učestvovale su 24.6.2016. na stručnom skupu za definisanje standardnih operativnih procedura (SOP) za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja tokom kriznih situacija. Sastanak je organizovao Populacioni fond Ujedinjenih nacija(UNFPA), koji je i sačinio prvi nacrt Nacionalnih standardnih operativnih procedura za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama, u saradnji sa Republičkim zavodom sa socijalnu zaštitu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova prihvatilo je najveći deo komentara Autonomnog ženskog centra na nacrt Zakona o azilu i privremenoj zaštiti. Sugestije AŽC-a su se odnosile na usklađivanje nacrta Zakona sa odredbama Konvencije Saveta Evrope protiv nasilja prema ženama u pogledu prepoznavanja rodno zasnovanog nasilja kao osnova dodele izbegličke zaštite i uvođenja rodno osetljivih procedura odlučivanja o zahtevu za azil. MUP je najvećim delom prihvatio podnete komentare, tako da su rod i rodni identitet prepoznati kao osnov po kome jedno lice može biti izloženo progonu, a rodno zasnovano nasilje je prepoznato kao vrsta proganjanja, što predstavlja osnov dodele međunarodne zaštite.
Autonomni ženski centar je dostavio komentare na predlog novog Nacionalnog akcionog plana (NAP) za primenu Rezolucije Saveta bezbednosti 1325 – Žene, mir i bezbednost.
Da država samo deklarativno brine o ženama žrtvama nasilja, i to najviše u vreme predizborne kampanje, pokazuju rezultati konkursa Ministarstva pravde za dodelu sredstava prikupljenih primenom instituta odlaganja krivičnog gonjenja.
“Sprovođenje politika za eliminisanje diskriminacije žena i postizanje rodne ravnopravnosti u prethodnom periodu nije bilo funkcionalno i međusobno usklađeno”, piše Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra za novi rEUformator bilten, čija je centralna tema način na koji pristupanje Evropskoj uniji utiče na položaj žena u Srbiji.
Odnos vlasti prema temi rodne ravnopravnosti paradigmatski pokazuje sve što se dešava u našem društvu, rekla je Tanja Ignjatović iz AŽC-a tokom predstavljanja najnovijeg nezavisnog izveštaja o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24, održanog danas u Medija centru, u organizaciji koalicije prEUgovor.
Na ekspertskom skupu “Forum za rodne politike”, koji se održao 12. aprila 2016 godine, a na kojem je razmatrano stanje u oblasti bezbednosti i nasilja prema ženama, Autonomni ženski centar je izneo konstataciju da, u periodu između 2013-2015. nije bilo značajnog napretka u zaštiti žena od nasilja, sa izuzetkom aktivnosti u Autonomnoj pokrajini Vojvodina.
Iznenađene tekstom koji je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavilo na svojoj internet prezentaciji, o komentarima Autonomnog ženskog centra na nacrt Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, a koji nikada nije direktno upućen nama, činimo javnosti dostupan naš odgovor.