Mi dole potpisane organizacije civilnog društva ukazujemo na nedopustivo kršenje ljudskih prava svih građana i građanki Srbije u čitavom izbornom procesu sprovedenom u Srbiji, od trenutka raspisivanja vanrednih parlamentarnih i lokalnih izbora 1. novembra 2023. godine, preko izbornih radnji Republičke izborne komisije i Gradske izborne komisije za grad Beograd koje su potom usledile i koje je kulminiralo u samom izbornom danu 17. decembra 2023. godine.
U saradnji sa organizacijama iz Mreže Žene protiv nasilja i Mreže za Evropski ženski lobi u Srbiji Autonomni ženski centar sproveo je kampanju na društvenim mrežama čiji je slogan #propusteneprilike. Cilj kampanje bio je da se ukaže na to šta su sve prethodna Vlada i Narodna skupština mogle, a nisu uradile, kako bi se osigurala bolja podrška i zaštita ženama sa iskustvom nasilja, ali i deci svedocima nasilja. Ženske organizacije su pozvale dolazeću Vladu i nove poslanice i poslanike da obezbede dovoljne resurse, odgovarajuće zakon i politike za podršku i zaštitu žena i dece od nasilja, na koju one/ona imaju pravo u skladu sa međunarodnim standardima koje je Srbija preuzela.
Kao jedna od organizacija koju podržava švedska Fondacija Kvinna till Kvinna u Srbiji, Autonomni ženski centar učestvovao je na godišnoj prezentaciji aktivnosti u okviru projekta “Participacija i demokratija u Srbiji - Ženska prava u praksi”. Događaj je organizovala ROZA iz Zrenjanina u Kaštelu Ečka, a glavna tema bila su ekonomska i radna prava žena.
Na Međunarodni dan ljudskih prava obeležile smo 30 godina rada Autonomnog ženskog centra, sa prijateljicama i prijateljima, koleginicama, saradnicama, feminističkim sestrama i saborkinjama ’iz blizu’ i iz daleka! Hvala što ste bile sa nama, hvala na susretima, zagrljajima i rečima.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava i obeležavanja 30 godina rada Autonomog ženskog centra u Beogradu održan je stručni sastanak sa predstavnicama organizacija iz Mreže Žene protiv nasilja i Mreže za Evropski ženski lobi u Srbiji. Na sastanku je razgovarano o novoj Direktivi o sprečavanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, kao i o izmenama Direktive 2012/29/EU o minimalnim standardima za žrtve krivičnih dela. Na sastanku su učestvovale i predstavnice Centra za ženska prava iz Podgorice.
Predstavnice Autonomnog ženskog centra učestvovale su u regionalnoj konferenciji „Osnaživanje feminističkog pristupa transgeneracijskoj traumi - perspektive žena koje su preživjele ratno seksualno nasilje“ održanoj u Sarajevu i govorile na panelu posvećenom regionalnom aktivizmu i solidarnosti protiv seksualnog nasilja u ratu.
Autonomni ženski centar i Dah teatar iz Beograda, uz podršku udruženja žena Anima iz Đulića, organizuju uličnu akciju u sredu 6. decembra 2023. godine od 12h do 13h, na Trgu Republike, kako bi pozvali sve građanke i građane koji poznaju žene koje žive u nasilju da ih ohrabre da se jave ženskim organizacijama koje pružaju pomoć i podršku.
Na poziv Ambasade Bosne i Hercegovine, predstavnica Autonomnog ženskog centra je 29.11.2023. godine učestvovala u Humanitarnoj akciji organizovanoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama.
Organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama i deci, među kojima je i Autonomni ženski centar, uputile su Otvoreno pismo predsedniku i članovima i članicama udruženja građana i organizacija civilnog društva u sastavu Saveta za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, povodom izveštaja BIRNA o podeli javnih sredstava fantomskim organizacijama za nepostojeće aktivnosti.
Četvrti AFŽ festival u Novom Sadu otvoren je tribinom “Nasilje posle nasilja - institucije, mediji, javnost”, koja je posvećena nasilju u institucijama, iskustvu brojnih žena koje su ga prijavile. Povod za razgovor na tribini bilo je svedočenje glumice Milene Radulović, koje je “na delu” pokazalo kako izgleda retraumatizacija i sekundarna viktimizacija, neosetljivost sudije i sudskog postupka, nekorišćenje postojećih mehanizama zaštite žrtava nasilja (kao svedoka), a koji se mogu smatrati institucionalnim nasiljem. Ovakvo se nasilje naknadno produbljuje neetičkim medijskim izveštavanjem, te se otvara pitanje “Kada nasilje prestaje?”